Kad platiš košaru povrća, obično nemaš pojma je li euro otišao u sjeme, u gorivo ili u nečiju maržu. Kod nas to nije tajna — držimo Otvorenu knjigu: javni prikaz kamo ide svaki euro koji nam povjeriš. Evo zašto, i što u njoj piše.
Zašto uopće otvaramo knjige
Povjerenje se ne traži, ono se zasluži. Lako je reći „vjeruj nam" — puno je teže, i puno poštenije, jednostavno pokazati brojke. Malo tko u ovom poslu to radi javno. Mi mislimo da bi to trebala biti norma, ne iznimka.
Ti unaprijed rezerviraš svoju košaru; najmanje što možemo je pokazati što se s tim novcem događa.
15% ide u rezervu — i tu ostaje
Od svake uplate 15% stavljamo sa strane, u rezervu koja se ne troši. To je pokriće za lošije godine: ako tuča odnese pola paprika ili suša skrati sezonu, rezerva je već tu — za zamjenu, kredit ili povrat.
Nije trik. To je razlog zašto naša obećanja imaju podlogu, a ne samo dobru namjeru.
Kamo ide ostalih 85%
Otprilike ovako izgleda put jednog eura iz tvoje košare:
- Sjeme i presadnice — sorte biramo po okusu, ne po tome što najduže traje na polici.
- Kompost i pokrovni usjevi — hrana za tlo, jer zdravo tlo radi pola posla.
- Voda i navodnjavanje — kap po kap, tamo gdje treba.
- Alat, gorivo i ambalaža — uključujući povratne kašete koje kruže, a ne završe u smeću.
- Naš rad — da, i to. Farma koja ne plaća svoj rad ne doživi sljedeću sezonu, a mi planiramo biti tu dugo.
Što to znači za tebe
Kad je godina teška, ne moraš moliti za povrat — rezerva je već sa strane, dogovorena unaprijed. Kad je godina izdašna, to vidiš u punijoj košari. U oba slučaja znaš točno gdje stojiš.
To je cijela poanta zajedničkog uzgoja: ne dijelimo samo berbu, dijelimo i knjige.
Bez sitnih slova
Otvorena knjiga je stvarno otvorena — ažuriramo je i možeš je pogledati bilo kad, ne samo kad ti stigne košara. Ako negdje neki broj ne štima ili te zanima, pitaj. Odgovorit ćemo.
Pogledaj sam
Otvori našu knjigu i vidi brojke — pa ako ti se svidi kako radimo, rezerviraj mjesto u sezoni.
Vidimo se u polju. 🌱
